Foto: Filip Krainčanić/Nova.rs; shutterstock

Predsednik Aleksandar Vučić saopštio je građanima da Srbija nije dobila pozitivnu odluku u vezi sa Naftnom industrijom Srbije (NIS) iz Sjedinjenih Američkih Država, te da će NIS-ove pumpe biti zatvorene. Prema zvaničnim podacima, srpska naftna kompanija sa većinskim ruskim vlasništvo drži oko 20 odsto ukupnih benzinskih stanica u Srbiji i od prodaje goriva ostvaruju skoro 50 odsto prometa na tržištu.

Ukupan broj benzinskih stanica u našoj zemlji iznosi 1520, pokazuju zvanični podaci Ministarstva spoljašnje i unutrašnje trgovine. Od toga je najviše NIS-ovih pumpi kojih ima 327. U ovu brojku ulaze Gaspomove benzinske stanice kojih ima ukupno 29, potvrđeno nam je u Naftnoj industriji Srbije.

PROČITAJTE JOŠ:

Iako NIS drži oko 20 odsto pumpi i Srbiji, njihov promet je daleko veći od ostalih i iznosti blizu 50 odsto, što znači da one prodaju više goriva nego sve druge benzinske stanice.

Ova situacija ne izgleda nimalo dobro, s obzirom da je Aleksandar Vučić rekao da je najveći problem za potrošače što će pumpe NIS-a biti zatvorene, a od 13. decembra i Lukoila, pa je upozorio da zbog toga može da dođe do gužvi na drugim benziskim pumpama. Sve ovo ukoliko se situacija u kratkom periodu bitno ne promeni.

Foto:BETAPHOTO/DRAGAN GOJIC

Sankcije NIS-u

Američke sankcije protiv Naftne industrije Srbije stupile su na snagu 9. oktobra ove godine. Kako je tada saopštio NIS, kompaniji nije produžena posebna licenca Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država, koja omogućava nesmetano operativno poslovanje.

U saopštenju je navedeno i da od trenutka listiranja kompanije na SDN (Specially Designated Nationals) listi u januaru, NIS pažljivo prati situaciju i nastoji da prilagodi svoje poslovanje novonastalim okolnostima.

NIS je tada istakao i da u saradnji sa partnerima, Vladom Republike Srbije i akcionarima, radi na prevazilaženju ove situacije.

Za sankcije se znalo od januara

Odluku o sankcijama o uvođenju sankcija ruskim kompanijama iz energetskog sektora – Surgutnjeftu i Gaspromnjeftu, kao i njihovim podružnicama, sa ciljem da se smanje prihodi Moskve od prodaje energenata za koje se veruje da se koriste za finansiranje rata u Ukrajini, američki Sekretarijat za finansije doneo je 10. januara ove godine.

Od tada traju pregovori na relaciji Vašington, Beograd i Moskva, kao i konstantna odlaganja – oko uvođenja američkih sankcija NIS-u.

Foto: Shutterstock

Sankcije američkog Sekretarijata za finansije su prvobitno trebale da stupe na snagu 27. februara, ali su od tada stalno pomerane.

Iz dokumenata objavljenih na Beogradskog berzi u februaru ove godine, moglo je da se vidi da je Gaspromnjeft, kćerka firma Gasproma, svoj vlasnički udio u NIS-u smanjio sa 50 na približno 44,85 posto. Istovremeno je Gasprom svoj udio u NIS-u povećao sa 6,15 na 11,30 posto.

Vlasnik NIS-a je i država Srbija s udelom od 29,87 posto, a deonice poseduju i građani, sadašnji i bivši radnici i drugi manjinski dioničari.

Pričalo se o prodaji ruskog udela, a onda – obrt

Tokom novembra je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović objavila da su ruski vlasnici pristali da prodaju svoj deo u Naftnoj industriji Srbije.

„Ruski vlasnici su pristali da prodaju svoj deo vlasništva u Naftnoj industriji Srbije, to je 56,15 odsto. Oni pregovaraju o tome, mi smo veoma uključeni i informisani o tim pregovorima. Dajemo komentare ne na dnevnom, nego na satnom nivou, zato što smo mi drugi najveći akcionar sa 29,8 odsto i zato što nam je u vitalnom interesu da NIS nastavi da posluje, da nastavi vitalno da posluje. On je apsolutno neophodan za energetsku stabilnost naše zemlje“, navela je 19. novembra ministarka Dubravka Đedović Handanović.

Ona je istakla i zašto još uvek nisu u javnost iznete informacije o tome ko je treća strana u pregovorima.

Foto: Filip Krainčanić/Nova.rs, Shutterstock

„Razlog zbog kojeg još uvek nismo izašli u javnost ko je treća strana je što su to poslovni razgovori ozbiljnih kompanija i dok god se oni ne završe, ili bar važni detalji ne budu definisani, nije ni ozbiljno da se o tome priča. Od javnosti se ništa ne krije“, dodala je ministarka.

Međutim, kada je juče stigla odluka iz SAD da nema licence za NIS, predsednik Srbije Aleksandar Vučić je istakao da je „nedvosmisleno da Rusi ne žele da prodaju NIS“, naglašavajući da razlog nije finansijske prirode, već politički.

„To je njihovo pravo, oni su vlasnici. Druga je stvar što mi imamo mnogo muka sa tim. Kao što ni Amerikance ne interesuje ništa drugo osim njihovih interesa. Za sada strada samo Srbija, kako će dalje da bude, videćemo“, poručio je Vučić.

Nema licence, Rafinerija prestaje sa radom

U Rafineriji nafte Pančevo juče je počeo proces obustave rada proizvodnih postrojenja usled nedostatka sirove nafte za preradu, koji je nastao kao posledica sankcija koje je Ministarstvo finansija SAD uvelo kompaniji NIS-u.

„Aktivnosti u Rafineriji nafte Pančevo tokom procesa obustave rada postrojenja organizovane su na taj način da rafinerijska postrojenja budu spremna za start čim se za to steknu uslovi, odnosno čim bude dobijena informacija o raspoloživosti sirove nafte“, naveo je NIS u saopštenju za medije.

Pančevo rafinerija Foto:NIS/STOYAN VASSEV/Press

NIS je dodao da će zaposleni za vreme trajanja obustave rada Rafinerije biti angažovani na poslovima koje obavljaju tokom planskih obustava postrojenja.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je poručio juče posle sastanka sa timovima zaduženim za energetsku stabilnost i bezbednost zemlje, da „Rusi ne žele da prodaju svoj udeo u NIS-u“.

Dodao je da nije u pitanju novac već politika i istakao da nema naznaka da će SAD produžiti licencu NIS-u. Naglasio je da će država davati naftne derivate svim drugima osim NIS-a, kako bi bilo dovoljno goriva.

Banke obustavljaju platni promet sa NIS-om?

Zbog sankcija NIS-u, pod lupom SAD je i Narodna banka Srbije. Ona je u novembru upozorena od Vašingtona da bi mogla da se nađe pod sekundarnim sankcijama zbog saradnje sa NIS-om, koji je pod američkim sankcijama.

Tada je NBS najavila prekid platnog prometa sa NIS-om, ukoliko kompanija ne dobije licencu SAD za rad.

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare